Mina Omerović: Svaka naša smirena reakcija oblikuje budućnost

Na osmoj MAMF konferenciji, porodična savjetnica Mina Omerović ( Familylab BiH) održala je predavanje koje je mnoge dirnulo i ostavilo snažan utisak. U svom obraćanju, Mina je istakla važnost prihvatanja emocija, empatije i strpljenja kao temelja zdravog roditeljstva i djetetovog razvoja.

„Mi igramo presudnu ulogu u učenju djeteta kako se prepozna, izrazi i komunicira emocije. Djeca ne rade ono što mi govorimo, nego ono što mi radimo i to moramo shvatiti“, poručila je Mina.

Naglasila je da roditelji koji posjeduju strpljenje i empatiju direktno utiču na sposobnost djece da razviju zdrave emocije i postanu uspješni u životu.

„Ponudimo djeci prostor u kojem oni to mogu da izgrade – imaćemo dugoročnu dobrobit i za njih i za društvo. Ulaganje u strpljenje i empatiju znači izgraditi mentalno zdrave i stabilne pojedince. To je investicija u naše dijete. Svaka naša smirena reakcija oblikuje budućnost.“

Emocije – most između roditelja i djeteta

Mina je istakla da djeca komuniciraju očima i da iz njih iščitavaju naše emocije. Ukoliko smo prepadnuti i frustrirani, djeca to preuzimaju.

„Mozak djeteta nije mozak malog odraslog čovjeka. Djeca reaguju impulsivno. Naše strpljenje i empatija pomažu djetetu da razvije samoregulaciju emocija.“

Naglasila je da se strpljenje ne rađa s nama – ono se razvija u dodiru sa vanjskim svijetom, i upravo tada se pokazuje kao „ljubav na djelu“.

Razvoj dječijeg mozga: od ostrvaca do mreže

Zanimljiv dio predavanja odnosio se na to kako djeca uče i razvijaju se. Do sedme godine, sve što djeca nauče – govor, pokret, komunikacija – postoji kao razdvojena „ostrva“ u njihovom mozgu. Tek kasnije se formiraju „mostovi“ koji ta ostrva povezuju u funkcionalnu mrežu.

„Ako roditelj stalno ‘radi umjesto’ djeteta – na primjer, brzo ga oblači bez da mu pruži šansu da pruži rukicu – kasnije će to dijete imati teškoću da samostalno preuzme odgovornost. Prostor za emocije, razmišljanje i odluke – to je ono što povezuje ta ostrva.“

O talasima razvoja: šta kada zakasnimo?

Mina je detaljno opisala moždane talase kroz koje djeca prolaze:

• 0–2 godine: djeca su u stanju „polusna“, ali upijaju sve oko sebe poput spužve. „Dijete često osjeti da je mama uznemirena i prije nego ona to sama shvati.“
• 2–6 godina: svijet igre, fantazije i maštanja. Djeca tada razvijaju povjerenje – i zato je važno da im uvijek govorimo istinu.
• 6–10 godina: djeca se „bude“, počinju školu i treba im podrška, a ne kritika.
• 10+ godina: razvija se kritičko mišljenje, ali tek oko 28. godine se završava razvoj samokontrole.

Jedno od najvažnijih pitanja iz publike bilo je: “Šta ako smo zakasnili? Šta ako nismo znali i pogriješili u tim ključnim godinama?”
Mina je odgovorila ohrabrujuće – promjena je moguća jer postoje dvije ključne faze kada se gradi slika o sebi, i svaka faza nosi šansu za razvoj, popravljanje i jačanje veze s djetetom.

Ogledalni neuroni i hormoni koji grade sigurnost

Odrasli često zaboravljaju da djeca ne komuniciraju logikom, već emocijama. Njihova emocionalna stanja oblikuju se posmatranjem roditelja.

„Ukoliko je reakcija roditelja smirena, dijete preuzima tu emociju i ima povjerenje u nas. To su ogledalni neuroni – djeca kopiraju emocionalna stanja odraslih.“

Zato je važno da budemo svjesni svojih emocija – jer naš stres (kortizol) direktno utiče na dječiji mozak, dok sigurnost i povezanost (oksitocin) podstiču zdravi razvoj.

„Zato, prvo zagrlimo dijete – pa tek onda pričamo.“

Ukoliko se želite informirati o radionicama Famillab-a , posjetite stranicu https://www.familylab.ba/

Kontakt:

Familylab Bosna i Hercegovina
info@familylab.ba
+387 61 636 891